DEPRESIJA

OBLICI I NEUROLOŠKA ISTRAŽIVANJA

U neurologiji se spominje više vrsta depresije ili kombinacija depresije i anksioznosti, ovisno o manifestaciji raspoloženja i hipo / hiperaktivnosti određenih dijelova mozga.
♦ Kod nekih osoba prisutan je osjećaj opće slabosti, nemoći i vrlo niskog raspoloženja, nemotiviranosti i bezvoljnosti, suicidalne misli; manjak koncentracije, gubitak apetita; neurološki prepoznata kao povećana aktivnost limbičnog dijela mozga ( talamus ) u mirovanju i kod pojačane koncentracije – bazirana na manjku dopamina i kao smanjena aktivnost predčeonog korteksa u mirnom stanju i povećana kod koncentracije;

♦ Kod drugih koji također osjećaju razočarenje, ili čak gorčinu, naglašena je nervoza i napetost, hiperkativnost i potreba za svakom vrstom zauzetosti ( fizičkom i mentalnom), prenaglašen je apetiti (posebno za slatkom hranom ) - jer se najteže osjećaju kada miruju i ne bave ničim; u neurologiji prepoznato kao veza u povećanoj aktivnosti cingularne vijuge, bazalnih ganglija i talamusa – bazirana na manjku serotonina;

♦ Poseban oblik su ozbiljna, dublja stanja razočaranosti i besmisla, blage paranoje, neobjašnjivih glavobolja i bolova u trbuhu; vode i do autodesktrukcije, gdje osoba ne samo da odustaje od svih pokušaja da se izvuče iz stanje ( ne želi uzimati terapiju i ne može napraviti minimalne promjene u svom življenju ), već se prepušta navikama koje stanje samo pogoršavaju; stanje koje samo sebe generira i osnažuje – javlja se ovisnost - biti u lošem stanju ( nekad je to znak drugima ); sklone su čak suicidu; prepoznato kao smanjena aktivnost predčeonog korteksa i neuravnoteženost lijevog temporalnog režnja;

♦ o drugim oblicima depresije i složenosti depresivnih i anksioznih stanja rečeno je više u poglavlju o strahu


povratak28. 05. 2012.     09:51:12