NOVOSTI

STRAH - Različite manifestacije i neurološka istraživanja

Kako mnogi ljudi proživljavaju anksiozna i depresivna stanja, provode se mnoga neurološka istraživanja moždane aktivnost. Nelagodu uzbuđenosti, straha i panike, nervoze i nelagode u vlastitoj koži, obično prate i fizičke nelagode kao napetost u mišićima, kratko disanje i lupanje srca, glavobolje i bolovi u trbuhu, klecanje, griženje noktiju; osobe izbjegavaju sve - ljude, mjesta i situacije koji potiču nelagodu; istraživanja su pokazala povećanu aktivnost bazalnih ganglija dijelova mozga zaduženih za povezivanje emocija i pokreta, kontrolu fine pokrete, potiskivanje nevoljkih radnji, poticanje motivacije, doživljaje zadovoljstva i ekstaze;
Osjećaj straha i depresivna raspoloženja su obično povezani i izmjenjuju se. U nekim stanjima zapažaju se kombinacije jednog i drugog stanja;

♦ kod osoba koje osjećaju strah, izbjegavaju druženje i socijalne konflikte obično je povećana aktivnost desne strane bazalnih ganglija;

♦ lijeva strana bazalnih ganglija i njena pojačana aktivnost se povezuje s anksioznošću i iritabilnosti; ako je pojačana i aktivnost cingularnog dijela javljaju se ponavljajući obrasci i opsesivni strahovi i ponašanja;

♦ zaglavljenost u negativne misli ili ponašanja, poteškoće u prebacivanju fokusiranosti na nešto drugo prepoznato kao kombinacija anksioznost i depresije; opsesivno-kompulzivni poremećaj, fobije, poremećaji apetita i post traumatski poremećaj spadaju u ovaj obrazac; zapaženi su zabrinutost, tvrdoglavost i potreba za suprostavljanjem i naređivanjem; ovakav obrazac zapažen je kod djece i unuka alkoholičara; problem se pokazuje kao povećana aktivnost cingularne vijuge ( kaže se da je mjenjač u mozgu ) i povećane aktivnosti bazalnih ganglija i / ili dubokog limbičnog sustava u stanju mirovanja i tijekom koncentracije

♦ stanje koje karakteriziraju emotivni izljevi i nestabilno raspoloženje, zaboravnost, vizuelne i zvučne iluzije, crne i destruktivne misli, negativna interpretacija ljudi i događaja, blaga paranoja – mogu imati epizode bezrazložne panike, osjećaj već viđenog, zaokupljenost religioznim mislima, mogu biti agresivni prema sebi i drugima; uzroci mogu biti u obiteljskoj povijesti sličnih problema ili kao posljedica ozljeda moza ( padovi, udarci, ranjavanja, upale i sl ); neurološki je prepoznato kao nestabilnost – povećana ili smanjena aktivnost temporalnog režnja i povećana aktivnost bazalnih ganglija i / ili dubokog limbičnog sustava u mirnom stanju i za vrijeme koncentracije; smanjena aktivnost lijevog temporalnog režnja kao posljedicu ima probleme otežanog učenjenja, čitanja i iritabilnost; desni režanj pak utječe na probleme u socijalnosti ( prepoznavanje lica i dr ) ;

♦ periodični, nepredvidivi i nekontrolirani izljevi rapoloženja i ponašanja prepoznati su kod bipolarnog poremećaja, predmenstrualnog sindroma, epizoda nepredvidivih paničnih napada; kod bipolarnog poremećaja u manični stanjima zapaža se povećana aktivnost dubokog limbičnog sustava i niz raspoređenih žarišta u cijelom mozgu, dok je u fazi depresije također povećana aktivnost dubokog limbičkog sustava, ali je cjelokupna aktivnost mozga u cjelosti smanjena; kod PMS-a je povećana aktivnost dubokog limbičkog sustava, ali je smanjena aktivnost predčeonog korteksa i povećana cingularne vijuge u najkritičnoj fazi;

♦ lakši oblici koje obilježava odsustvo pažnje, zbunjenost, dosada, besposlenost i impulsivnost mogu biti urođeni, kao posljedica infekcija mozga, neka vrsta toksičnosti, sindroma kroničnog umora, lakših ozljeda ili moždanog udara; prepoznat je blaži oblik smanjene aktivnosti predčeonog korteksa i dodatno kao povećana aktivnost bazalnih ganglija i / ili dubokog limbičkog sustava; predčeoni korteks kontrolira naše misli i ponašanja i pomaže u održavanju pažnje, pamćenja, kontroli impulsa, motivacije, organizacije i planiranja;

Neurološka istraživanja daju prikaz i objašnjanja o mogućim organskim uzrocima anksioznosti i depresije – kao preaktivna ili snižena faktivnost mozga i njegovih dijelova - i upućuju terapeuta za koje lijekove da se odluči.


povratak26. 10. 2023.     16:14:34